Abdulvehab Ilhamija Žepčak (1773 – 1821)
Sufija, učenjak i pjesnik iz Bosne, Abdulvehhâb ibn Abdulvehhâb (Abdulvehhâb, sin Abdulvehhâbov) čije je derviško, a ujedno i pjesničko ime (mahlas) bilo Ilhâmî (ili Ilhamija), rođen je u Žepču 1773. godine. Ubijen je 1821. po nalogu Ali Dželal-paše u Travniku, gdje je i sahranjen.
Ilhamija je pjesnik u Bosni, ali i šire, koji se ubijen zbog angažirane poezije i kritičke riječi. Mnogi književni kritičari i historičari književnosti citirali su i komentirali Ilhamijine pjesme, a najviše onu pod naslovom „Čudan zeman nastade“.
Ilhamija je u svojim pjesmama govorio o vremenu u kojem je živio, odnosno periodu s kraja XVIII i početka XIX stoljeća, kada se Osmansko carstvo nalazilo u krizi i kada su se dešavale značajne političke, kulturne i prosvjetne promjene. Turska je započela sa reformama koje su loše utjecale na Bosnu, te su se počeli javljati pjesnici koji su otvoreno pisali o svome nezadovoljstvu stanjem u državi. Ilhamija svojom pjesničkom riječju, naročito na narodnom jeziku, razotkriva probleme svoga vremena, iznosi nepravde i zahtijeva borbu protiv nasilja. Oštro kritikuje vjerske autoritete kojima spočitava fanatizam i konzervativizam. Ustaje protiv neznanja i nasilja kod duhovnih i svjetovnih predstavnika vlasti. Svojom poezijom je nastojao poučiti, opomenuti, ali i kritikovati pojave u svom okruženju, kao i nosioce vlasti. Stoga, njegove poeme reflektiraju društvene prilike vremena u kome je živio.
U tom periodu u Travniku je namjesnik bio Ali Dželal-paša koga je Ilhamija isprva pohvalio u svojim stihovima, vjerovatno se nadajući da će se imenovanjem novog namjesnika situacija u Bosni promijeniti na bolje:
Dželal paša je čisti tvoj rob,
nastoji da bude pravdan.
Gazijo!
Hudoj Bosni ti si sada dat
Džellalova sablja Tvoj je dar.
Ti si taj koji pruža pomoć.
Ubrzo nakon toga, nepravičnost ovog namjesnika je izašla na vidjelo, pa je Ilhamija otvoreno, oštro i hrabro osudio njegov način vladanja. Paša je pozvao Ilhamiju iz Žepča u Travnik, a Ilhamija, predosjećajući šta će se desiti, oprostio se od svojih bližnjih. Kako navodi Hadžijamaković, to što se zbilo u Travniku može se samo pretpostaviti. Prema usmenim predajama, Ilhamiji je bilo ponuđeno da se odrekne svojih pjesama, što je on odbio, pa je zbog toga ubijen u travničkoj tvrđavi.
Takođeron kaže da je razlog za ovo ubistvo najvjerovatnije bila pjesma od trinaest četverostiha od kojih prvi glasi:
Čudan zeman nastade,
Sve zlikovac postade,
Din dušmanin ustade:
Šta se hoće zaboga?
U ovoj pjesmi za koju se pretpostavlja da je jedna od njegovih posljednjih, ako ne i posljednja, Ilhamija oštro kritikuje predstavnike uleme. Vezirima i pašama također upućuje slične poruke, ali s manjom oštrinom nego ulemi. Nakon ovakve smrti jednog prosvjetitelja i bogougodnika, među bosanskim narodom nastale su usmene predaje i legende o njemu.
Ilhamijin prvi mezar se nalazio u turbetu blizu bivše željezničke stanice i bivše bolnice u Travnku. Tokom sprovedbe regulacionog plana, turbe je porušeno 1959. god. Tijelo sa nišanima je preneseno u turbe u Potur-mahali gdje se i danas može posjetiti.
***
Ilhamija je jedan od rijetkih autora u Bosni i Hercegovini koji je istovremeno pisao i na orijentalnim jezicima, turskom i arapskom,ali i na bosanskom jeziku. Njegov poetski opus obuhvata više od 100 pjesama moralno-didaktičkog i mističkog sadržaja, napisanih na orijentalnim jezicima. Kasim Dobrača navodi da „sve ono što je on pisao odiše iskrenošću, toplinom i jakom željom da se time probudi i oživi vjerski moral njegovih suvremenika i da se uklone razne mane, slabosti i grijesi u koje su oni bili ogrezli“.
Ilhamija, kao najplodnji autor alhamijado književnosti u Bosni koji je pisao i poeziju i prozu, za svog života je napisao tri djela, dva u prozi i jedan u stihu:
- Tuhfetu’l-musallîn ve zubdetu’l-hâši’in (Dar i poslastica onima koji se klanjaju Bogu),
- Alhamijdao Ilmihal –Vjeronaučni udžbenik na bosanskom jeziku,
- Divan – zbirka poezije na bosanskom, turskom i arapskom jeziku (Dîvâni Šejh el-Hadž, es-Sejjid Abdulvehhab Ilhami-baba el-Bosnevi – Zbirka poezije šejha Hadži Sejjid Abdulvehhaba Ilhami-babe Bošnjaka).
Poezija na bosanskom jeziku spada u ovu grupu jer joj je cilj da dopre do širih narodnih masa i uputi im savjet. U proznim djelima Ilhamija objašnjava osnove islamskog vjerovanja, ukazuje na obavezne vjerske propise i poučva obične muslimane kako će postupati u određenim životnim situacijama što i jest primarno svrha „nauke o stanjima“– Ilmihal. Svojim sugrađanima muslimanima Ilhamija očinski mudrim savjetima nastoji približiti vjeru, potaknuti ih na učenje i upozoriti na štetne i negativne posljedice koje očekuju onoga koji zapostavi i nemarno se odnosi prema vjerskim obavezama. To je cjeloživotno znanje koje Ilhamija ne nudi samo polaznicima mekteba, čini se njima najmanje, već je namijenjeno omladini i starijim generacijama. Uz uobičajene savjete o pobožnosti i ahlaku, primjetno je da Ilhamija posebnu pažnju poklanja izboru bračnog druga i drugim društveno korisnim poslovima.
* Preuzeto iz magistarskog rada Emine Indžić: „DIDAKTIČKA DIMENZIJA ILAHIJA ABDULVEHABA ILHAMIJE ŽEPČAKA“, Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet, Odsjek za orijentalnu filologiju Turski jezik i književnost, Sarajevo 2019.