Isa-begova tekija kao prirodno graditeljska cjelina

Riječ tekija izvedena je od arapske riječi takkiyya, iz korijena w-k'-, čije značenje je „osloniti se na“, „biti poduprt“, pa tako takkiyya označava „mjesto ili stvar na koju se oslanja , gdje se odmara“. Iz toga slijedi da tekija označava građevinu koja pripada skupini sufija, u kojoj se oni okupljaju oko šejha i obavljaju svoj obred. Isa-begovaj tekija je jedna od najznačajnijih tekija u Sarajevu. Sagrađena je prije 1462. godine i predstavlja najstariju ustanovu u Sarajevu.

Isa-beg Ishaković, utemeljitelj Sarajeva, je navodi u svojoj zakladnici (vakufnami) iz 1462. godine i spominje, osim drugih imanja, musafirhanu uz nju. Tekija je više puta popravljana, rušena u požarima i poplavama i svaki put nakon rušenja potpuno obnavljana. Godine 1957. tekija je posljednji put srušena, a groblje uništeno. Razaranje tekijskog prostora je nastavljeno izgradnjom saobraćajnice prema Palama, nezakonite benzinske pumpe, ugostiteljskih i drugih objekata. Lokacija same Isa-begove tekije nije slučajno izabrana. Naime, tekije su se inače uvijek gradile u prirodnom okruženju i potpuno otvorene prema njemu. Rijeka, stijena klanac ili kanjon te brdo, najčešće su oznake mjesta na kojima se tekije podižu, što je slučaj sa ovom tekijom. Same sufije su mišljenja da taj izbor nije ljudski. Sveto mjesto bira Bog i kao takvog ga pokazuje ljudima. Krajolik je dio obrednog postupka i zato i dio tekije.

O velikoj raskošnoj tekiji na Bentbaši govore Evlija Čelebi i sarajevski pjesnik Rešid efendija. Tako je putopisac Evlija Čelebija u svom putopisu iz 1659. dajući opis Isa-begove tekije smještene na obali rijeke Miljacke, rekao:

„Mevlevijska tekija – Na obali rijeke Miljacke, na mjestu poput raja nalazi se vakuf tekija Dželaludin Rumije. Tekija ima simhanu (prostorija za obavljanje derviških obreda), mejdan – odaju (gdje se derviši sastaju na razgovor izvan obreda), 70-80 sobica za siromahe, mahfil za mutribe (balkon za one koji sviraju i pjevaju), imare (kuhinju) i blagovaonicu. Zbog obilja biljnih i životinjskih vrsta koje se nalaze na prostoru tekijske cjeline, savremeni istraživači ga nazivaju „prirodnim botaničkim vrtom“.

Po pravilu, tekija ima skroman i zatvoren oblik. U njenom oblikovanju odslikava se zatvorenost prema spoljnjem i otvaranje prema unutarnjem. U nastavku slijedi kratak opis strukture tekijske cjeline, kao i simbolična predstava njenih elemenata.

Ako želite saznati više detalja o tekiji pročitajte neke od PDF tekstova ispod.

Svi tekstovi su objavljeni u Zborniku radova sa medjunarodnog simpozija "Obnova Isa-begove tekije u Sarajevu" održanog 2-3 februara 2001. godine

Isa begova tekija na Bendbaši u Sarajevu - Zejnil Fajić

Prostorne osobenosti tekija u Bosni i Hercegovini- Amra Hadžimuhamedović

Gazi Isa-beg, utemeljitelj Sarajeva - Valerijan Žujo

Opis tekije – Evlija Čelebija

Odluka o proglašenju Isa-begove tekije nacionalnim spomenikom - Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, mart 2005.

Natpisi i podaci o nišanima i osobama koje su ispod njih ukopane

Simbolika predmeta na zidovima