Šećerluk

Za vrijeme Osmanskog Carstva, Sarajevo je bilo kulturni, duhovni,  trgovački i zanatski centar Bosne i Hercegovine. U tom periodu Osmanska kultura i nacin zivota su bili duboko ukorijenjeni u svakodnevni sarajevski zivot što se moglo posebno primijetiti u zanatstvu.

Dolaskom AustroUgarske, 1878.godine, desavaju se velike promjene unutar grada, promjene koje su znatno zahvatile svakodnevne zivote gradjana Sarajeva  i koje su naravno uticale na dotadasnje trendove i modu. Ulaskom BIH u srednje-evropske drzave, dolazi do drasticnih promjena u zanatstvu, jer je tada vec bila savladana tehnika keramike koja je dolazila iz Evrope i Kine. Promjena koja je nastala znatno je ostavila trag u svim aspektima zivota pa tako i u domacinstvima  sirom Sarajeva. Nova kultura je posebno uticala na promjene u oruđu koje je do tada koristeno,na promjene u nosnji i isto tako na posudje koje je koristeno. Obzirom da je bila velika primjena tehnike keramike posuđe je zamijenjeno keramickim i porculanskim materijalima pa tako je i ovaj primjer šećerluka. Secerluk je napravljen od porculana koji je karakterisitcan po nacinu izrade. Ima karakteristicne rucke i posebno istaknute ukrase u vise boja. Oblik nije bio ni slican dotadasnjem, bio je moderniji i karakteristican po obliku.